Pommer 1856 | Fotografične slike naših narodnih spisateljah

Pommer 1856 | Fotografične slike naših narodnih spisateljah

posveta Franji D. Pommeru, prvom zagrebačkom rezidentnom fotografskom majstoru te autoru prvoga zaokruženog fotografskog projekta zamišljenog i izvedenog u Hrvatskoj

Još donedavno bio sam uvjeren kako ovaj projekt dvostruko posvećujem Franji Danielu Pommeru. Naime, neki stari izvori tvrde da je 1856. godine otvoren prvi zagrebački fotografski atelijer. No zahvaljujući pomoći gospodina Hrvoja Gržine, najstručnije osobe za Pommerov rad, doznao sam kako to nije točno, jer se u Agramer Zeitungu, br. 106 ovaj atelijer spominje već 9. 5. 1854.

Den Kunstfreunden diene es zur Nachricht, das bei den Photographen HH. J. Kallain und J. Pommer das gelungene Portrait der Primadonna Fel. Kammerer als Norma zu bekommen ist. Auch Jedermann, dem es daran liegt, sein eigenes naturgetreues Conterfei um den bifligsten Preis anfertigen zu lassen, inviiren wir auf das Atelier der HH. Kallain & Pommer in der Magistratsrathsgasse Nr. 10.

Još uvijek ne znamo pouzdano kada je Pommer samostalno započeo fotografirati u tom atelijeru. O tome nam Hrvoje Gržina kaže: Slijedom navedenog nameće se pretpostavka kako je Pommer sa samostalnim radom u Zagrebu započeo najkasnije 1855., a možda već i kroz drugu polovinu 1854. godine, čime bi vrijeme otvaranja prvoga zagrebačkog fotografskog atelijera bilo pomaknuto za najmanje godinu dana ranije u odnosu na dosad spominjanu 1856. godinu. Ta, meni potpuno nova informacija o zagrebačkom atelijeru u gornjogradskoj Vijećničkoj ulici br. 10 (danas Kuševićeva ulica), razveselila me bez obzira na to što ne znamo točan datum početka Pommerova samostalnog fotografskog djelovanja. Igrom slučaja, otvaranjem vlastitog atelijera proslavio sam prvo spominjanje Pommerova atelijera a da to nisam znao. Članak Agramer Zeitunga spominje Pommera (kao suvlasnika s Josephom Kallainom) 9. 5. 1854., a točno u dan, i 160 godina poslije, u vlastitoj tamnoj komori pripremao sam srebrnu kupku kako bih sutradan u atelijeru napravio svoju prvu mokru ploču kolodija s kemikalijama koje sam kompletno sâm pripremio.

***

Srećom, ipak mi je preostala druga obljetnica, za koju sam odlučio da nikako ne smije proći neprimijećeno, kako se to već prečesto kod nas događa. Riječ je o 160 godina od prvoga zaokruženog fotografskog projekta zamišljenog i izvedenog u Hrvatskoj, a ostvarenog u spomenutom prvom zagrebačkom fotografskom atelijeru u kojem je Pommer tada već samostalno radio. Ovaj veliki projekt najavljen je otprilike godinu dana prije u Carsko-kr. službenim narodnim novinama, br. 184 (11. 8. 1855.).

U Zagrebu. Doznajemo iz pouzdana izvora, da ovdiešnji risar, g. F.D. Pommer, namierava putem predplate izdati ›Album‹, gdie će topografirani biti svi izvèrstnii naši književnici. Tih slikah bit će, kako čujemo, do 15 na broju, a svakoj pojedinoj slici dodat će se životopis dotičnog književnika. Mi unapred gojimo podpunu nadu, da će hvalevriedno nastojanje i domorodna nakana vieštoga našega umietnika naći odziva i svake podpore u našega rodoljubivog obćinstva. U svoje vrieme izjavit će se pobližji uvjeti predplate i onda kanimo još koju rieč o tom poduzeću progovoriti.

Pommer je dakle, najvjerojatnije po inicijativi Ljudevita Gaja, odlučio fotografirati izvrsne hrvatske književnike, a za tu je namjeru nabavio osobiti stroj fotografički, što ga sastavi Weingartshofen u Döblingu kod Beča. Dakako, nije riječ o kameri, već zahtjevnoj i vrlo skupoj optici, objektivu koji je izradio bečki fotograf i optičar Mathias Weingartshofer, koji ih je izrađivao sredinom 1850-ih godina u Döblingu.

Iako je najavljeno 15 književnika, poznata su nam samo sljedeća imena: Vjekoslav Babukić, Mirko Bogović, Dimitrija Demeter, Ivan Kukuljević Sakcinski, Bogoslav Šulek, Ljudevit Vukotinović, Ljudevit Gaj, Antun i Ivan Mažuranić, Petar Preradović, Pavao Štoos i Ivan Trnski. Ime jednog književnika ostalo je nepoznanica, a uz album je bilo planirano priložiti umjetničke, a ne fotografske portrete tada već preminulih Dragutina Rakovca i Stanka Vraza.

Dana 10. srpnja 1856. unikatne fotografije ručno reproducirane procesom poznatim pod imenom „slani print” bile su stavljene u prodaju. Portreti su se prodavali zajedno s priloženim životopisima, pojedinačno ili u svescima po tri portreta, a cijena je bila jedan frank srebra, odnosno tri franka za svezak.

Danas ne samo što nije sačuvan nijedan negativ, već su, nažalost, ostala sačuvana samo tri primjerka otisnuta slanim printom, portreti trojice književnika, i to Babukića, Preradovića i Kukuljevića (reprodukciju portreta Mirka Bogovića kasnije je otkrila Nada Grčević).

***

Puni naziv mog projekta jest: Pommer 1856 | Fotografične slike naših narodnih spisateljah | posveta Franji D. Pommeru, prvom zagrebačkom rezidentnom fotografskom majstoru te autoru prvoga zaokruženog fotografskog projekta zamišljenog i izvedenog u Hrvatskoj.

Kao točan datum obljetnice izabrao sam 10. srpnja, dan kada su se Pommerovi portreti našli u prodaji. Ovaj projekt, poput Pommerova, sastoji se od portreta 15 književnika fotografiranih u mom atelijeru „Positive”. Književnici su fotografirani tehnikom mokre ploče kolodija, izumljene 1851. godine, te reproducirani kontakt printom procesom slanog printa kojim se u svom projektu koristio i Pommer.

Odabir književnika bio je povjeren gospodinu Kruni Lokotaru, a izabrani književnici su:

• Kristian Novak
• Miljenko Jergović
• Marinko Koščec
• Marko Pogačar
• Olja Savičević Ivančević
• Dorta Jagić
• Slavenka Drakulić
• Zoran Ferić
• Robert Perišić
• Roman Simić Bodrožić
• Emir Imamović Pirke
• Tanja Mravak
• Vlado Bulić
• Nenad Stipanić
• Ivan Prtenjača

Album portreta 15 književnika bit će umnožen za kolekcionare u vrlo ograničenom broju primjeraka u nekoliko povijesnih print procesa kojim se izrađuju unikatni primjerci fotografije (cijanotipija, Van Dyke, slani print, albumeni print). Svaka fotografija bit će potpisana i numerirana, a uz biografiju bit će priložen kratki tekst portretiranog književnika o doživljenom iskustvu fotografiranja.

Fotografične slike naših narodnih spisateljah mogu se od jučer kupiti u knjigarnici g. Hartmana u dugoj ulici i kod samog izdatelja fotografa F. D. Pommera u gornjoj varoši, viećničkoj ulici, kućni br. 10. | Carsko-kr. službene narodne novine, br. 159 (11. 7. 1856.).

Ciena nije zaista prevelika za toli vèrstno dielo; svaka će slika stojati samo 1. fr. a ravno tako svezak 3 fr. | Carsko-kr. službene narodne novine

Ufamo se dakle, da će ovo poduzetje naći kod našeg obćinstva i kod drugih austrijskih Slavenah dovoljno odziva i podpore, da se umietniku trošak ako i ne trud naplati pa da mu se sredstvo poda, da i dalje nastavi svoju radnju, koja će nama biti na ponos i veselje. | Carsko-kr. službene narodne novine

Robert Gojević