
Fototipija – Vienac 1880.
„Nu molimo, da se malko strpite. Slike su nacrti, koji se za fototipiju perom prerisati moraju. Izvolite samo tako nastaviti bit će nam drago ako slike buduće budu samo perom crtane. Fototipija je znatno cjenija od ksilografije, zato i možemo sad više izvornih slika donositi, te smo ih i liepo naručili, samo nisu gospoda bečki fototipi uviek dosta brzi, te nešalju slike na obećano vrieme.” August Šenoa, Vienac br. 22 | 29.5.1880.
fototipija (foto- + -tipija), klišej za reprodukciju jednotonskih ilustracija, npr. crteža, u tehnici klas. knjigotiska. Najčešće se izrađivao jetkanjem. Crtež se najprije snimao na jednotonski grafički film a zatim kontaktno kopirao na metalnu pločicu (najčešće cinčanu, ali i bakrenu ili mjedenu) prevučenu fotoosjetljivim slojem. Kada se boja nanijela na pločicu, prihvatili bi je kopiranjem dobiveni tiskovni elementi, čime bi se zaštitio crtež, a preostale slobodne površine jetkale su se kiselinom, sve dok linije crteža ne bi dobile oštrinu izvornika.
drvorez (ksilografija), grafička tehnika visokoga tiska kod koje se utiskivanjem s drvene matrice postižu otisci na papiru ili drugome materijalu; naziv se rabi za tehnički postupak a ujedno i za otisak. Drvorez se izvodi na ravnoj glatkoj ploči koja se premaže razrijeđenom bijelom temperom na koju se nanese crtež, a tušem se prevlače površine koje će biti otisnute. Zatim se izdube sva mjesta nepokrivena crtežom u dubini oko 2 mm. Dovršena ploča na kojoj se matrica crteža reljefno izdiže premaže se bojom. Na ploču se položi ovlažen papir koji se tare tvrdim zaobljenim predmetom. Drvorez se tiska i na tipografskome stroju.
Jetkanje je postupak uklanjanja površine materijala djelovanjem nagrizajućih tvari. Obično se dio površine zaštiti od nagrizanja, pa se uklanja samo nezaštićena površina. Primijenjuje se u umjetnosti, tiskarstvu i industriji
primjer fototipije u Viencu izrađene od fotografije Ivana Standla: https://www.robertgojevic.com/ivan-standl-grob-petra-preradovica/